Powered by Smartsupp

Kanabis vas čini lijenim: mit ili stvarnost?

Upozorenje: sve informacije navedene u članku samo su u obrazovne svrhe. Svrha članka ni na koji način nije zavođenje, podrška ili poticanje bilo koga na zlouporabu bilo kakvih sredstava ovisnosti. Članak nije primjeren za osobe mlađe od 18 godina.

 

Odakle stereotip o "lijenim propalicama "?

Slika "lijene propalice " koja korisnike kanabisa prikazuje kao neproduktivne i apatične nije novija kreacija. Dolazi iz rasno motivirane propagande koju je Harry vodio još 1930-ih Anslinger, prvi šef Federalnog ureda za narkotike. Medijske kampanje iskorištavale su rasne tjeskobe, povezivale kanabis s manjinama i prikazivale ga kao opasnu drogu koja dovodi do nasilničkog ponašanja i kriminala s jedne strane, te lijenosti i neaktivnosti s druge strane.

Ove predodžbe dodatno su pojačane proturječnim tvrdnjama o pretjeranoj aktivnosti i istovremenoj apatiji konzumenata kanabisa. Nedugo zatim pojavljuje se pojam "amotivacijski sindrom" na koji se u svojim znanstvenim člancima poziva američki psihijatar Louis Jolyon West, William McGlothlin i David E. Smith. Sindrom amotivacije je " kronični psihijatrijski poremećaj karakteriziran različitim promjenama osobnosti, emocija i kognitivnih funkcija, koje se očituju nedostatkom aktivnosti, zatvorenošću, avolijom, apatijom, inkoherentnošću, otupljenim afektom, nesposobnošću koncentracije i poremećajima pamćenja". Sindrom je prvi put opisan kod pacijenata koji su u prošlosti dulje vrijeme koristili kanabis.

Stereotip o lijenom nasilniku održao se do danas. Pa, pokušajte u Google tražilicu upisati frazu " kanabis". pravi ti..." i uvjerite se sami koje izraze ljudi najčešće povezuju s kanabisom.

 

Mlada žena koja spava na sofi zatvorenih očiju - drijema, sanja, umor i nedostatak energije

Što kažu znanstvene studije?

Unatoč upornim stereotipima, znanstveni dokazi o korištenju i motivaciji kanabisa nisu baš uvjerljivi. Dugoročne studije, koje su ključne za procjenu postoji li veza između uporabe kanabisa i motivacije, pokazuju različite rezultate. Pogledajmo neke od njih detaljnije.

Marihuana i sindrom amotivacije

Stariji, ali i neki noviji izvori često se pozivaju na studiju iz 1992. godine. Istraživački uzorak ove studije bili su rezus majmuni, koji su morali obavljati motivacijske zadatke i razlikovati boje i lokaciju, pokazujući smanjenu motivaciju za nagrađivanje pod utjecajem marihuane.

Jedna od novijih studija uspoređivala je adolescente koji su redovito (gotovo svakodnevno) pušili marihuanu sa skupinom nepušača. Sudionici su morali riješiti eksperimentalni zadatak s dvije opcije, jedna opcija je bila rad nagrađen većom novčanom nagradom, druga opcija je bila "bez rada" - sudionici su odmah mogli dobiti manje novca bez ikakvog truda. Utvrđeno je da pušači marihuane ranije prelaze na opciju "nerad" i od te opcije dobivaju veći postotak zarade, što je ocijenjeno kao dokaz smanjene motivacije.

Studija objavljena 2017. u časopisu Journal psihijatrije i neuroznanosti otkrili su da THC (tetrahidrokanabinol), glavna psihoaktivna komponenta marihuane, smanjuje spremnost štakora da pokušaju izvršavati kognitivno zahtjevne zadatke. Zanimljivo je da sposobnost rješavanja ovih zadataka nije bila pogođena - štakori su se mogli nositi sa zadatkom, ali ga nisu htjeli učiniti. Kada se THC primjenjivao zajedno s CBD-om u omjeru 1:1, "lijeni" učinci THC-a bili su malo oslabljeni.

U studiji iz 2018. istraživači su testirali vezu između upotrebe marihuane i amotivacijskog sindroma na 505 studenata. Studija je također uzela u obzir jesu li sudionici istovremeno koristili i neke druge tvari, poput duhana i alkohola. Sama uporaba marihuane pokazala se značajno povezanom s manjom inicijativom i upornošću, što su obilježja amotivacijskog sindroma. Stoga su zaključili da je marihuana faktor rizika za razvoj ovog sindroma.

Dopamin u glavnoj ulozi

Kako kanabis utječe na motivaciju i aktivnost? Jedno od mogućih objašnjenja je promjena razine dopamina u mozgu. Dopamin je neurotransmiter, kemijski glasnik čija je zadaća prijenos živčanih impulsa između pojedinih moždanih stanica i ostatka tijela. Povezuje se sa zadovoljstvom, srećom, učenjem i motivacijom.

Kao što pretpostavljaju neki neuroimaging studije koje ispituju dopaminergičko funkcioniranje i osjetljivost na nagrađivanje kod korisnika kanabisa, promjene u aktivaciji dopamina ili funkcioniranju u limbičkim regijama mogle bi biti u pozadini "amotivacijskog sindroma".

Kanabis, odnosno njegova psihoaktivna komponenta, THC, može u početku privremeno povećati razinu dopamina, što dovodi do osjećaja euforije i zadovoljstva. Stvara osjećaj takozvane "brze nagrade". Redovito uzimanje kanabisa, međutim, može poremetiti prirodnu ravnotežu dopamina u mozgu i smanjiti osjetljivost dopaminskih receptora. To može uzrokovati smanjenje motivacije za aktivnosti koje ne donose trenutnu nagradu i smanjiti sposobnost uživanja u rutinskim aktivnostima. Takozvana hipodopaminergije može dovesti do slabijeg pamćenja, nepažnje i slabijeg učenja.

Neka istraživanja sugeriraju da se povezanost između upotrebe kanabisa i smanjene motivacije može objasniti istodobnim simptomima depresije. Depresivni simptomi pridonose nižoj motivaciji i učinku, što se pogrešno može pripisati samo uporabi kanabisa.

Novo istraživanje: kraj mitova o kanabisu?

Sada pogledajmo novija istraživanja koja razbijaju stereotip o korisnicima kanabisa kao lijenim, ravnodušnim i bez motivacije. 2022. godine bila je u stručnom časopisu International Journal od Neuropsychopharmacology je objavio studiju koja istražuje anhedoniju (nemogućnost doživljavanja pozitivnih emocija, uživanja u životu), apatiju i zadovoljstvo na uzorku od 274 odraslih i adolescenata korisnika kanabisa i kontrolnih skupina. Rezultati ove studije pokazali su da uporaba kanabisa s učestalošću od 3-4 dana u tjednu nije povezana s apatijom ili amotivacijom a reakcija na nagradu kod odraslih i adolescenata ista je kao kod osoba koje ne koriste kanabis. Kontrolne skupine pokazale su veću anhedoniju nego korisnici kanabisa.

Studij je također bio zanimljiv Sveučilište u Torontu 2024. na temelju istraživanja u kojem je sudjelovalo 260 korisnika kanabisa regrutiranih s internetskog foruma za rasprave Reddit. Istraživanje je provedeno u obliku redovito slanih upitnika, u kojima je testiran širok raspon motivacijskih varijabli, od samoevaluacije, apatije i intrinzične motivacije do stvarnog mentalnog napora. Ispostavilo se da korisnici pod utjecajem kanabisa nisu ni apatičniji ni manje motivirani.

Međutim, za razliku od motivacijskih nalaza, ova je studija pronašla dokaze da je trovanje kanabisom negativno povezano s nekim aspektima savjesnosti. Dok marihuana nije imala utjecaja na snagu volje, odgovornost i naporan rad, kronični korisnici kanabisa izjavili su da su impulzivniji, manje organizirani i uredniji, spremniji lagati kako bi postigli svoje i manje spremni slijediti društvena pravila kada su "u nedostatku ".

Međutim, ova studija (kao i neke druge) ima neka ograničenja i rezultati se možda neće moći generalizirati na širu populaciju korisnika kanabisa.

Učinak CBD-a na motivaciju i produktivnost

Što se tiče kanabinoida CBD (kanabidiol), nije nam poznato niti jedno istraživanje koje bi procijenilo učinak ovog nepsihoaktivnog spoja iz biljke kanabisa na lijenost ili produktivnost. Međutim, znamo da CBD ima terapeutski potencijal i može pomoći u ublažavanju stresa, tjeskobe i simptoma depresije, ali i poboljšati san i pomoći kod nesanice, što može neizravno utjecati i na aktivnost i motivaciju.

I sami sigurno znate da neispavani ili loše raspoloženi obično ne želite ništa poduzeti, čak ni kada vam netko ponudi primamljivu nagradu.

Kanabinoidi utječu na niz mehanizama u tijelu kroz endokanabinoidni sustav, u interakciji s CB1 i CB2 endokanabinoidnim receptorima koji se nalaze u cijelom našem tijelu. Snažno vezanje THC-a na CB1 receptore u mozgu povezuje se s psihoaktivnim učincima, osjećajem euforije ili povećanim apetitom. CBD djeluje kao djelomični antagonist ovih receptora, što znači da može blokirati ili smanjiti neželjene učinke THC-a. Uostalom, to je potvrdila i već spomenuta studija iz 2017. godine, kada je pri istovremenoj primjeni THC-a i CBD-a u omjeru 1:1 porasla spremnost štakora na poduzimanje zahtjevnih zadataka.

Također vrijedi spomenuti studiju iz 2016. koja je otkrila da CBD može smanjiti motivacijsku disfunkciju aktiviranjem 5-HT1A receptora, koji oslobađaju dopamin. Ista studija također navodi da kanabinoid THCV (tetrahidrokanabivarin) ima terapeutski potencijal koji bi se mogao koristiti za neregulirano ponašanje motivirano nagrađivanjem, tj. za ljude koji imaju problema s kontrolom svog ponašanja zbog jake želje za nagradom i bore se s, primjerice, ovisnostima ili poremećajima prehrane.

 

Motivirani tim mladih ljudi odjevenih u svečanu odjeću rade zajedno na razvoju zajedničkog projektnog projekta

Zaključak: Moramo pričekati istinu

Tvrdnja da kanabis uzrokuje lijenost jedan je od najpoznatijih stereotipa. Kao što vidite, čak ni znanstvenicima nije jasan odnos između upotrebe kanabisa i motivacije. Neke (osobito starije) studije sugeriraju da THC, glavna psihoaktivna komponenta kanabisa, može smanjiti motivaciju i volju za obavljanjem izazovnih zadataka mijenjanjem razine dopamina u mozgu i smanjenjem osjetljivosti dopaminskih receptora. Redoviti korisnici marihuane možda preferiraju lakše zadatke s manje nagrade, što bi mogao biti dokaz smanjene motivacije.

Međutim, povezanost između uporabe kanabisa i smanjene motivacije također može biti uzrokovana, na primjer, istodobnim simptomima depresije.

Dvije studije objavljene između 2022. i 2024. pokazuju da uporaba kanabisa nije povezana s apatijom ili amotivacijskim sindromom. Ove studije sugeriraju da su reakcije na nagrađivanje kod korisnika kanabisa slične onima kod onih koji ne koriste.

CBD bi posredno mogao povećati motivaciju i produktivnost zbog svog terapeutskog potencijala (ublažavanje anksioznosti i depresije, poboljšanje kvalitete sna) dok djelomično ublažava moguću lijenost izazvanu THC-om.

Ukratko, još uvijek nedostaju dobro provedena empirijska istraživanja o učincima kanabisa na motivaciju i produktivnost. vrlo malo, a uporne stereotipe moći ćemo preispitati tek na temelju novih, detaljnijih studija.

 

Autor: Buds for Buddies

 

 

Fotografie: Shutterstock

"Nastojimo redovito ažurirati sadržaj naše web stranice i informacije koje se ovdje nalaze. Unatoč tome, ne jamčimo i ne odgovaramo za pravodobnost, točnost i potpunost ovih podataka. Ovo se također odnosi na hiperveze na druge web stranice, nismo odgovorni za sadržaj web stranica kojima se pristupa putem tih poveznica. Zadržavamo pravo ažuriranja i izmjena dostavljenih informacija bez prethodne najave. Isključujemo odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu korištenjem informacija navedenih na ovoj web stranici. Za više informacija pogledajte naše Odricanje od odgovornosti."